Blagdanska ponuda audio izdanja

I ovog prosinca Biblioteka MEDUS je pripremila blagdanske ponude  s poklonima.

Za mlađe nudimo 3 klasika dječje književnosti:

1. A. de S. Exupery: MALI PRINC, audio izdanje na 2 CD-a (integralni tekst). Snimljeno u formi radio drame u izvođenju 4 glumca. Na unutrašnjosti naslovnice origilani crteži autora. Trajanje 100 min, indexirano po poglavljima;

2. Karel Čapek: POŠTARSKA BAJKA, integralna verzija u jednoglasnom čitanju, prošarana zgodnim efektima. Izdanje sadrži 1 CD u trajanju 37 min, indexacije na 5 min;

3. Ivana Brlić-Mažuranić: BASNE, 6 basni u dvostrukoj obradi: neutralno čitanje i dramsko čitanje (audio igrokaz). Izdanje sadrži 1 CD u trajanju 45 min, indexirano po basnama.

Poklon: “ZIBA – plava zvjezdica” – prva bajka o zvijezdama. Topla priča o odrastanju, prijateljstvu i solidarnosti. Prošarana “svemirskim” efektima, snimljena u dvoglasnom čitanju. Izdanje sadrži 1 CD u trajanju 59 min, indexirana po poglavljima.

———————–—————————————————-

Za starije nudimo klasike hrvatske i svjetske književnosti:


1. Ivan Kozarac: ĐUKA BEGOVIĆ, integralna verzija, snimljena u jednoglasnom čitanju s efektima koji upotpunjuju atmosferu djela. Izdanje sadrži 4 CD-a ukupnog trajanja 273 min, indexirano po poglavljima.

2. Ivan Mažuranić: SMRT SMAIL-AGE ČENGIĆA, integralna verzija junačkog epa, snimljena u jednoglasnom čitanju. Izdanje sadrži 1 CD, indexirano po poglavljima, ukupno trajanje 60 min.

3. Edgar Allan Poe: CRNI MAČAK, integralna verzija snimljena u maniri prave Hitchcockovske napetosti. Izdanje sadrži 1 CD u trajanju 32 min.

Poklon: Vjenceslav Novak “U GLIB”, integralna verzija snimljena u jednoglasnom čitanju. Izdanje sadrži 1 CD ukupnog trajanja 78 min, indexirano po poglavljima.

—————————————————————————————————–

Uplate na žiro-račun RBA 2484008-1101491193, u pozivu na broj upišite OIB ustanove.

Narudžbe molim dostaviti na mail: biblioteka@medus.hr.

Za obavijesti o našim ostalim izdanjima kliknite na IZDANJA

Za narudžbe pojedinačnih audio izdanja molimo kontaktirajte nas na biblioteka@medus.hr ili mob:091/590-5800.

“CRNI MAČAK” Edgar Allan Poe

“CRNI MAČAK” Edgar Allan Poe

(kliknite naslovnicu za uvećanje)

CRNI MAČAK” Edgar Allan Poe

«Briljantna naracija Dubravka Sidora i besprijekorna tonska obrada i efekti Nikoline Ćulum daju ovoj poznatoj noveli sasvim novo umjetničko ruho. Pripovijetka jeze u kojoj Poe iscrtava psihološki profil nastranog alkoholiziranog uma i stravične posljedice njegova zamračenja snimljena je u maniri prave Hitchcockovske napetosti. Poslušajte je u cijelosti i doživite 32 minute drukčijeg pristupa književnom djelu.»

Tatjana Kadoić Grmuša, urednica

____________________________________________

Poslušajte odlomak iz knjige:

Play

____________________________________________

Bilješka o piscu:

Edgar Allan Poe – rođen u Bostonu 19.01.1809. god – preminuo u Baltimoru, 07.10.1849. god – američki pripovjedač i lirik, utemeljitelj kriminalističkog romana. Njegove su priče nastale pod utjecajem engleskog «romana jeze». Poeov opus obiluje romanima, kratkim pričama te pjesmama i smatra se ogromnim doprinosom svjetskoj književnosti, pogotovo u žanru horora i kriminalistike. Rano je ostao bez roditelja, a odrastao je u kući bogatog trgovca duhanom Johna Allana. (Nikad nije bio legalno posvojen a prezime Allan uzeo je kao srednje ime). U Engleskoj pohađa Manor School od 1815-1820, a 1826. god. Poe studira na University of Virginia, no izbačen je zbog kockarskih dugova, što ga dovodi u svađu s Johnom Allanom koji ga se tada odrekao kao sina. Godine 1827. pridružio se vojsci, lagavši o svom imenu i dobi; 1830. stiže do West Pointa, ali je izbačen godinu kasnije zbog neizvršavanja dužnosti. O slijedećem periodu Poeova života malo se zna, osim da je 1833. god. živio s očevom sestrom u Baltimoru. Nakon što je s kratkom pričom Poruka u Boci osvojio 50 dolara, započinje karijeru spisatelja: u časopisima Southern Literary Messenger (u Richmondu, gdje je stvarao od 1835. do 1837. god), te Burton’s Gentleman’s Magazine i Graham’s Magazine (Philadelphia, 1839-1843. god), izlaze neka od njegovih najpoznatijih djela. Godine 1836. Poe ženi trinaestogodišnju rođakinju Virginiju Clemm, koja će kasnije od posljedica tuberkuloze postati invalidom, te naposljetku i preminuti, što se smatra uzrokom Poeovog neobuzdanog alkoholizma i uzimanja opijuma. Slavna pjesma Annabel Lee (1849. god) posvećena je Virginiji. Njegova prva zbirka, Priče iz Groteske i Arabeske, pojavila se 1840. god, a sadrži jedno od njegovih najpoznatijih djela: Pad kuće Usherovih. U ranim 1840-ima izlazi i Školjkareva prva knjiga, njegovo najprodavanije djelo.

Mračna poema o izgubljenoj ljubavi Gavran donijela je Poeu svjetsku slavu kad je izdana 1845. god, a Umorstva u Rue Morgue te Ukradeno pismo, također iz tog perioda, smatraju se Poeovim najpoznatijim kriminalističkim romanima. Također, bio je aktivan književni novinar. Godine 1848. depresivan i u očaju, Poe pokušava samoubojstvo. Nakon toga je, poslije neke zabave, na putu novoj zaručnici nestao na tri dana. Pojavljuje se u vrlo čudnom stanju u Baltimoreu, gdje je i na koncu preminuo 07.10.1849. god.

* * *

Bilješka o prevoditelju:

Luko Paljetak rođen je 1943. u Dubrovniku. Završio je Učiteljsku školu 1962. god. u Dubrovniku, a Filozofski fakultet (hrvatski jezik i književnost te engleski jezik i književnost) 1968. god. u Zadru. U Zagrebu je doktorirao filologiju. Nakon studija bio je redatelj i dramaturg Zadarskog kazališta lutaka, a od 1972. do 1978. god. asistent na Filozofskom fakultetu u Zadru i jedan od urednika “Zadarske revije”. Potom djeluje u Dubrovniku, tajnik je i urednik časopisa “Dubrovnik”. Objavio je niz dramskih djela, brojne zbirke pjesama, knjige feljtona, znanstvene studije, a istaknut je i autorov bogati prevodilački rad s engleskog, francuskog i slovenskog jezika. Godine 1982. primio je za prijevod Prešernove poezije “Župančićevu listinu” i Orden Republike s brončanim vijencem, godine 1984. dobio je nagradu “Vladimir Nazor” za književnost, nagradu “Tin Ujević” 1989., “Goranov vijenac” 1995., godišnju nagradu HAZU 1996. lste godine primio je Orden reda Danice hrvatske s likom “Marka Marulića” i ovjenčan je “Maslinovim vjencem” u Selcima na Braču, na manifestaciji Croatia Rediviva. Član je Društva hrvatskih književnika, Udruženja hrvatskih književnih prevodilaca, UNIMA-e, Dramskih umjetnika Hrvatske i PEN-a, te redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

“BASNE” Ivana Brlić Mažuranić

“BASNE” Ivana Brlić Mažuranić

BASNE

1. DVIJE KOZE

2. PAS I VUK

3. LAV I KRMAČA

4. GAVRAN I LIJA

5. ŽABE TRAŽE KRALJA

6. DERVIŠ, PTIČICA I SOKO DOBROTVOR

(kliknite na naslovnicu za uvećanje)

_________________________

«U ovom audio izdanju po prvi puta je snimljeno istih 6 basni naše najpoznatije spisateljice za djecu I. B. Mažuranić na dva načina:

1. Neutralno čitanje – narator prenosi slušateljima tekst i ostavlja publici da sama svojom maštom dočara doživljaj književnog djela i

2. Dramsko čitanje – narator u čitanje unosi osobni pristup i doživljaj pročitanog te glumom i efektima prenosi slušateljima pravi mali igrokaz.

Ovo je divan primjer različitih interpretacija istog teksta i izuzetno osvježenje u lepezi književne, obrazovne i zabavne ponude.»

Tatjana Kadoić Grmuša, urednica

_________________________________________________

Poslušajte odlomak iz knjige:

Play

_________________________________________________

Narator: Dubravko Sidor, www.svarog.hr

Tonska obrada i efekti: Nikolina Ćulum

Ilustracija: Ana Kadoić, www.filu-archiv.de s: ana kadoic

Nakladnik: MEDUS BIRO d.o.o. Zagreb – www.medus.hr

Duplikacija: SUZY d.o.o. Zagreb, www.suzy.hr

ISBN:  978-953-7227-26-5

Izdanje sadrži 1 audio CD ukupnog trajanja 45,44 min, Godina izdanja: 2010.

Cijena: 90,00 kuna

___________________________________

Bilješka o piscu:

Ivana Brlić-Mažuranić rođena je u Ogulinu, 18. travnja 1874. godine – preminula u Zagrebu, 21. rujna 1938. godine. Hrvatska je književnica koja je priznata u Hrvatskoj i u svijetu kao jedna od najznačajnijih spisateljica za djecu.

Potječe iz poznate intelektualne građanske obitelji Mažuranića. Otac Vladimir Mažuranić bio je pisac, odvjetnik i povjesničar. Djed joj je bio slavni političar, hrvatski ban i pjesnik Ivan Mažuranić – poznat i kao ban pučanin, a baka Aleksandra Mažuranić, sestra jezikoslovca Dimitrija Demetera. Školovala se privatno i stekla izvrsnu naobrazbu, između ostalog i u poznavanju stranih jezika, pa su joj i neki od prvih književnih pokušaja na francuskom jeziku. S obitelji se iz Ogulina prvo preselila u Karlovac, nešto kasnije u Jastrebarsko. Godine 1892. Ivana se udala za odvjetnika i političara Vatroslava Brlića i seli u tadašnji Brod na Savi – današnji Slavonski Brod, gdje je živjela većinu života koji je posvetila svojoj obitelji, obrazovanju i književnom radu. Kao majka sedmero djece, imala je priliku upoznati se s dječjom psihom, i tako razumjeti čistoću i naivnost njihova svijeta. Odgojena u narodnome duhu, uz supruga Vatroslava uključuje se u javni život u krugovima prvaka narodnog pokreta. Ivana Brlić-Mažuranić počela je pisati poeziju, eseje i dnevnike vrlo rano, ali su joj prvi radovi objavljeni tek početkom dvadesetog stoljeća. Zbirku pripovjedaka i pjesama za djecu Valjani i nevaljani izdala je 1902. god. u vlastitoj nakladi. Priče i tekstovi poput serije obrazovnih članaka naslovljenih Škola i praznici objavljivani su redovito od 1903. god. nadalje. Pravu pozornost književne publike skreće 1913. god. romanom za djecu Čudnovate zgode i nezgode šegrta Hlapića. U ovoj napetoj priči siromašni šegrt Hlapić bježi od svoga gazde, a zgode na kraju prevladaju nezgode. Napisala je pjesničku zbirku Slike (1912. god), pedagoški intoniranu Knjigu omladini (1923. god), zapise o obiteljskome rodoslovlju (Obzor, 1933-34. god), koje objedinjuje u trima knjigama (1934. i 1935. god), povijesno-pustolovni omladinski roman Jaša Dalmatin potkralj Gudžerata (1937. god) te prevodila s njemačkog i francuskog jezika. Njenim krunskim djelom kritičari smatraju zbirku pripovjedaka Priče iz davnine, objavljenu 1916. god, djelo koje sadrži motive mitološke mudrosti običnoga svijeta, inspirirane slavenskom mitologijom. Ova knjiga kroz bajku ponovo vraća u život izgubljeni svijet pretkršćanskih vjerovanja Hrvata. Likovi poput Kosjenke i Regoča, Stribora, Jaglenca, Rutvice, Palunka, Vjesta, Potjeha, Malika Tintilinića, Svarožića i Bjesomara utjelovljenja su ljudskih moralnih osobina i osjećaja, kako vjernosti, ljubavi i dobrostivosti, tako i nestalnosti i slabosti. Želja za bogatstvom i čežnja za dalekim svjetovima kao simboli ljudske žudnje za istinom i znanjem često se pojavljuju u njenim pričama. Akademija ju je dva puta (1931. i 1938. god) predlagala za Nobelovu nagradu, primivši je 1937. god. za svoga (dopisnoga) člana, kao prvu ženu kojoj je dodijeljena takva čast. Kritika je njezinu prozu držala jedinstvenom sintezom životnoga idealizma, naravnosti izraza i delikatnosti rijetkoga humora (A. G. Matoš)) pa su je, premda je pisala za djecu, hvalili kolege (A. B. Šimić, D. Domjanić) i književni povjesničari (A. Barac). Školska knjiga d.d. ustanovila je književnu nagradu Ivana Brlić-Mažuranić 1971. god. sa ciljem promicanja književnoga stvaralaštva za djecu i mladež.

Često nazivana hrvatskim Andersenom (radi njene virtuoznosti kao pripovjedača za djecu) i hrvatskim Tolkienom (radi posezanja u fantastični svijet mitologije), Ivana Brlić-Mažuranić svojom originalnošću i svježinom ravnopravno stoji rame uz rame s velikanima dječje književnosti. Djela su joj prevedena na sve važnije svjetske jezike

Ziba – plava zvjezdica

Ziba – plava zvjezdica

ziba ziba-cd

………………………………………………

Recenzije:

Prof. dr. sc. Dubravka Težak

“…Poetičnim tkanjem svoje priče Tatjana Kadoić Grmuša uspjelo mijena ugođaj od išcekivanja, preko veselja, nelagode, tuge do spokoja i zadovoljstva. Kad pročitaju ovu priču, djeca ce sigurno pokušati na nebu pronaci zvjezdicu plavičasta sjaja što ce otvoriti zanimljive putove njihovoj mašti. Dakle riječ je o vrlo poetičnoj i maštovitoj priči čiji je sadržaj poticajan za stvaralački rad s djecom.” (puni tekst)

Boris Perić

“…priča o Zibi – a u tome, naposljetku, i leži tajna njene dvostruke vrijednosti– tek s jedne strane ilustrira i oživljuje astronomsku mapu neba i njegovih zakonitosti, dok s druge zaziva sliku neizbježna plesa na pragu egzistencije, što ga takoder možemo nazvati rođenjem. Što vrijedi za ljude, valjda vrijedi i za zvijezde, a pripovjedačka dosljednost blakeovskoj prispodobi o nevinosti i iskustvu prici o Zibi tek daje neophodno zrnce životne stvarnosti, koje svaku iole uspjelu bajku cini vrijednom citanja. Na čudesnom mjestu “gdje se rađaju zvijezde” svi smo ionako već bili. Svjesno ili nesvjesno, u pravilu dvaput.” (puni tekst)

Ante Radonić

U ovoj lijepoj i toploj priči zvijezde su nam postale tako bliske i pristupačne. Veličanstveni svemir sa nebrojenim zvijezdama ovdje nam je tako jednostavan. Tako i treba biti. Zvijezde trebamo osjećati kao naše prirodno okruženje… Ova priča zainteresirati će djecu još više, ne samo za svemir kao cjelinu, nego će u njima potaknuti želju za spoznajom, za učenjem, za istraživanjem.” (puni tekst)

_______________________________________________________

Poslušajte odlomak iz knjige:

Play

_______________________________________________________

Tekst čitaju: Gordana Kovačić, Dubravko Sidor

Naslovnica: Ana Kadoić

Tonski obrada i efekti: Nikolina Ćulum

Umnožavanje: SUZY d.o.o.

Produkcija: MEDUS BIRO d.o.o.

Trajanje: 59 minuta, 1 CD

_______________________________________________________

Sadržaj:

ZIBA – plava zvjezdica

Alegorijska priča o tek rođenoj zvijezdi koja postaje miljenicom Mliječne staze. Vrlo je neobična – kristalno plavog sjaja te vedrog, gromkog i zaraznog smijeha. Kad joj Sjevernjača objasni da su zvijezde izuzetno važne svemiru i ljudima, mala se Ziba silno želi negdje ogledati.

Sjevernjača pak, kao iskusna zvijezda vodilja, odgađa joj odgovoriti kakav je njezin sjaj. Sa željom da je ne povrijedi bira vrijeme i način kako joj reći da je suviše mala i da nikada neće sa velikih udaljenosti biti vidljiva prostim okom. Kad joj jedan sasvim običan meteor priopći istinu, Svemir utihne jer se Ziba ražalosti i prestane smijati. S obzirom da su je jako zavoljeli, sva svemirska tijela stanu razmišljati kako da je razvesele. Sjevernjača ima plan koji će pomoći da se Ziba ogleda…

Ovo je prva priča iz trilogije o Zibi i moja prva priča za djecu i mlade (koju smiju slušati i odrasli). Pišem slušati jer je obrađena u audio formatu, u stilu radio drame. I ovaj put velika zasluga i hvala ide briljantnoj ekipi: Dubravku Sidoru (svi muški likovi), Gordani Kovačić (svi ženski likovi) i Nikolini Ćulum (tonska obrada i efekti).

Ziba je «rođena» u Vignju na Pelješcu, pitoresknom mjestu koje jednostavno vabi za drukčijim načinom razmišljanja i življenja. Bilo je pitanje trenutka kad će se moja kreativna energija (dobrano osvježena Pelješkom arijom i nezagađenim nebom) doslovce sliti na papir: jer doista – Ziba je ispisana u dahu. Povrh kuće (u kojoj je pisana) Mliječna se staza gotovo «naslanja» na krov i zvijezde se mogu «dohvatiti» rukom.

U obitelji smo često promatrali zvijezde i golim okom i teleskopom. Promatrajući nebo ovog ljeta, sjetila sam se da sam već kao dijete, s nepunih 7 godina, znala odrediti Sjevernjaču pomoću Velikog medvjeda.

I sjetila sam se čemu još zvijezde i svemir služe!?

cijena: 90,00 kuna

Iz velegradskog podzemlja

Iz velegradskog podzemlja

Vjenceslav Novak

iz velegradskog podzemljavp_label1


cijena: 90,00 kuna

_____________________________________________________

Poslušajte odlomak iz knjige:

Play

_____________________________________________________

Tekst čita: Dubravko Sidor

Naslovnica: Ana Kadoić

Tonski obrada i efekti: Nikolina Ćulum

Umnožavanje: SUZY d.o.o.

Produkcija: MEDUS BIRO d.o.o.

Trajanje: 38 minuta, 1 CD

Biografija pisca:

VJENCELAV NOVAK (Senj, 11. rujna 1859. – Zagreb, 20. rujna 1905.), hrvatski romanopisac, novelist i publicist.

Rođen je u doseljeničkoj češkoj obitelji, gdje je majka Senjanka iz doseljene bavarske obitelji. Bio je najugledniji pisac hrvatskog realizma, te su ga zvali hrvatskim Balzacom. Osnovnu i srednju školu je završio u Senju i Gospiću. Poslije završene preparandije u Zagrebu radi neko vrijeme kao učitelj u Senju.

U književnost ulazi 1881. godine pripovijetkom Maca. Napisao je sedam romana. Objavio je tridesetak pripovjedaka, a osim pripovjedne proze piše pjesme, feljtone, dramske pokušaje, recenzije, kritike i rasprave iz muzikologije i muzičke pedagogije.

U svom proznom stvaralaštvu (ponajprije kao pripovjedač) prikazivao je sve slojeve hrvatskog društva. Otkrivao je moralnu i psihološku stranu ljudskog života, bavio se psihologijom ljubavi, roditeljstva, braka. Ponirao je u dušu umjetnika i intelektualaca. Pretežito je slikao tragičnu stranu života, s naglašenom osjećajem za ljudske nevolje te mu se djela odlikuju humanošću i samilošću.

Novak želi obratiti pažnju da su Senjani uvijek branili svoju domovinu, te je za te bitke trebalo mnogo hrabrosti i želje za pobjedom, da se uspiju oduprijeti svim velikim silama. Citat. “U stara vremena stalno se ratovalo, sad s Turcima, sad s Mlečanima, a Senjani su bili junaci na glasu.”

Imao je brojnu obitelj, bolovao od tuberkuloze, borio se s neimaštinom, te se može reći da je u tom segmentu bio sasvim prosječan pisac tog doba. Bio je romanopisac, pripovjedač, kritičar i prevoditelj, te je stvarao sve do 1905. godine. Započeo je romantičnom pripovijetkom, a završio je kao pisac moderne psihološke proze s okultnim motivima.

Pripovjetka IZ VELEGRADSKOG PODZEMLJA:

Mika je siromašan pilar koji sa svojim prijateljem Jankićem pili i cijepa drva ljudima za zimu. Posao je nestalan i često nemaju ni groša. Hvataju se svakakvih poslova u borbi za preživljavanje. Nažalost novac često potroše pijući u krčmi i dolaze kući pijani bez prebijene pare. U takvom stanju, ne znajući što radi, Mika je premlatio svoju mezimicu Evicu i ona od posljedica batina umire. Očajan je i luta uokola nemajući snage da se vrati kući. Spašava ga žena koja je ispričala liječniku da je Evica pala sa stepenica noseći drva.

Iz razgovora Mike i Jankića spoznaje se sva bijeda i siromaštvo ljudi koji su živjeli u novonastalim gradskim četvrtima, bez struje, vode i kanalizacije, ljudi koji su živjeli na rubu egzistencije, ljudi koji su u svom beznađu i očaju upadali u pakao alkoholizma, nasilja, a nerijetko i zločina…

LEKTIRA za osnovnu i srednju školu…

U glib

U glib

Vjenceslav Novak

glib naslovnica glib_label


cijena: 100,00 kuna

___________________________________________________

Poslušajte odlomak iz knjige:

Play

___________________________________________________

Tekst čita: Dubravko Sidor

Naslovnica: Ana Kadoić

Tonski obrada i efekti: Nikolina Ćulum

Umnožavanje: SUZY d.o.o.

Produkcija: MEDUS BIRO d.o.o.

Trajanje: 78 minuta, 1 CD

Biografija pisca:

VJENCELAV NOVAK (Senj, 11. rujna 1859. – Zagreb, 20. rujna 1905.), hrvatski romanopisac, novelist i publicist.

Rođen je u doseljeničkoj češkoj obitelji, gdje je majka Senjanka iz doseljene bavarske obitelji. Bio je najugledniji pisac hrvatskog realizma, te su ga zvali hrvatskim Balzacom. Osnovnu i srednju školu je završio u Senju i Gospiću. Poslije završene preparandije u Zagrebu radi neko vrijeme kao učitelj u Senju.

U književnost ulazi 1881. godine pripovijetkom Maca. Napisao je sedam romana. Objavio je tridesetak pripovjedaka, a osim pripovjedne proze piše pjesme, feljtone, dramske pokušaje, recenzije, kritike i rasprave iz muzikologije i muzičke pedagogije.
U svom proznom stvaralaštvu (ponajprije kao pripovjedač) prikazivao je sve slojeve hrvatskog društva. Otkrivao je moralnu i psihološku stranu ljudskog života, bavio se psihologijom ljubavi, roditeljstva, braka. Ponirao je u dušu umjetnika i intelektualaca. Pretežito je slikao tragičnu stranu života, s naglašenom osjećajem za ljudske nevolje te mu se djela odlikuju humanošću i samilošću.

Novak želi obratiti pažnju da su Senjani uvijek branili svoju domovinu, te je za te bitke trebalo mnogo hrabrosti i želje za pobjedom, da se uspiju oduprijeti svim velikim silama. Citat. “U stara vremena stalno se ratovalo, sad s Turcima, sad s Mlečanima, a Senjani su bili junaci na glasu.”

Imao je brojnu obitelj, bolovao od tuberkuloze, borio se s neimaštinom, te se može reći da je u tom segmentu bio sasvim prosječan pisac tog doba. Bio je romanopisac, pripovjedač, kritičar i prevoditelj, te je stvarao sve do 1905. godine. Započeo je romantičnom pripovijetkom, a završio je kao pisac moderne psihološke proze s okultnim motivima.

Pripovjetka U GLIB:

U ovoj noveli prikazana je jedna društvena nepravda koja se desila Jakovu Kosoviću, jednome od pet sinova siromašne Ličke obitelji. Unatoč svom lošem socijalnom položaju i materijalnom stanju, nije dobio stipendiju koja bi mu osigurala boravak u Zagrebu i mogućnost da pohađa juridički fakultet. Naime, stipendiju je dobio njegov bliski prijatelj, Artur Kranjčić. On je bio sin jedne mnogo uglednije i bogatije obitelji nego Jakovova, te mu ta stipendija ustvari nije trebala, već mu osigurala luksuzan život.

Pametni i bistri Jakov pokušava se snaći u novoj okolini bez većeg dohotka, ne bi li opstao na fakultetu. Upoznaje Jerka Pavlinovića i kod njega nalazi jeftin smještaj. Njih dvoje su se sprijateljili te iz dana u dan vjećali o “rupama” hrvatskog zakona i mnogim drugim nepravdama uz njegovu. Jednom prilikom je Artur došao posjetiti svoga staroga prijatelja, međutim naišao je na Jerkakoji se ispunio bijesom kada je ugledao Artura. Bio je veoma ljut na mladoga Kranjčića što se okoristio stipendijom za siromašne, dok njegov prijatelj Jakov čak i gladuje ne bi li mogao ostati studirati u Zagrebu.. Ipak, Jakov oprašta Arturu shvaćajući da on nije kriv. Potom Artur ide u svoju iznajmljenu kuću i tu piše pismo ocu u kojem navodi da osjeća krivnju i grižnju savjesti zbog primanja financijske pomoći koja nije namijenjena njemu već siromašnima te izražava želju za odricanje stipendije. U odgovoru mu otac odbija taj zahtjev i navodi kako postoje mnogo bogatije i poznatije obitelji koje uživaju u tuđim stvarima. Traži od sina da se opameti jer da je život “škola koju još nije učio”.

LEKTIRA za osnovnu školu…