Kako nastaje glas?

Već sam ranije spominjala da je glas vibracija.

Tu vibraciju koristimo svakodnevno i tek u rijetkim trenucima razmislimo kakav se to proces odvija unutar nas samih da bismo popričali, nasmijali se, razljutili…

Kako zapravo nastaje glas?

Čudesan zvuk kojeg zovemo glasom nastaje interakcijom između brojnih dijelova tijela. Produkcija glasa počinje u moždanoj kori i mnogi centri u mozgu uključeni su u slanje prikladnih impulsa u živce i mišiće koji su zaduženi za fonaciju (upotrebu glasnica da bi se stvorio glas). Larinks (grkljan) važan je u samoj glasovnoj produkciji, ali glasovna produkcija nije ograničena samo na larinks. Cjelokupni vokalni mehanizam uključuje trbušne i leđne mišiće, rebra, pluća, farinks (grlo, ždrijelo), oralnu i nosnu šupljinu. Svaka komponenta obavlja važnu funkciju u produkciji glasa (iako je moguće producirati glas i bez larinksa, npr. u osoba kojima je isti zbog bolesti odstranjen).

Svi dijelovi tijela igraju neku ulogu u produkciji glasa i mogu biti odgovorni za njegovu disfunkciju. Čak i iščašenje gležnja, koje dovodi do djelomično izmijenjenog držanja, a samim time je oštećeno i funkcioniranje trbušnih mišića, rezultira vokalnom neefikasnošću, slabošću i promuklošću.

Ukratko, glas nastaje potiskivanjem izdisajne struje iz pluća koja prolazi kroz dušnik, grkljan, ždrijelnu i usnu šupljinu i preko usta izlazi van.

Glas se producira tijekom zatvaranja glasnica, slično zvuku koji se proizvodi pljeskanjem. Pri prolazu zračne struje glasnice djeluju na jedan od dva načina:

- tako da su napete pa trepere i tad nastaju zvučni glasovi

- tako da su opuštene, ne trepere, pa nastaju bezvučni glasovi.

«Idealan glas trebao bi zvučati kao čisti ton proizveden vibriranjem glasnica te kao rezonirani ton koji daje ugodnu boju i kvalitetu glasa.» (LL)

“To je glas koji se treba čuti bez prekomjernog naprezanja slušnog organa”. (Kirk)

Gotovo nevjerojatno koliko i kakva se koordinacija odigrava da bismo govorili.

Govor, a samim time i glas, moje je područje interesa – i ne samo zbog posla kojim se bavim.

Mišljenja sam da mu trebamo posvetiti više pažnje jer on je naša prava osobna iskaznica.

Tatjana Kadoić Grmuša,

književna producentica

(u idućem članku: HIGIJENA GLASA)

Višestruka korist audio knjiga (Sonja Zubović – književnica)

Višestruka korist audio knjiga na putu učenja i spoznavanja suvremenog djeteta

Svjedoci smo brzih, promjenjivih i velikih mogućnosti učenja i spoznavanja u suvremenom svijetu.

U multimedijalnoj lepezi ponude posebnu vrijednost imaju audio knjige. Dobit za dijete je višestruka: odgojna, obrazovna, funkcionalna i kulturološka.

Današnjoj djeci, uslijed gustoće svih mogućih tehnoloških podražaja iz okoline, sve je potrebnija priroda i jednostavnost. Iako se krećemo automobilima i avionima – prirodno hodamo vlastitim nogama. Jednostavno i lagano, a tako važno.

Za zdrav psihofizički razvoj djece nužne su spoznaje i iskustva, iznikle iz temeljne prirodnosti kontakta, zagrljaja, dodira, druženja, razgovora, slušanja, pričanja … Prisjetimo se: znanje se prenosilo s koljena na koljeno pričanjem i slušanjem. Opet – njegovo veličanstvo glas.

Misao pretočenu u riječ dajemo i primamo putem glasa. Zapravo, najprirodnija komunikacija između nas upravo je glas. Čini se kao da mnoge priče koje nam je netko ispričao imaju neku posebnu energetiku u našim sjećanjima. Komunikacija glasom je višeslojna. Ona je osjetilna i nadosjetilna. Osjetilnost glasa lučimo kao boju, ton, volumen. Nadosjetilnost, kao istinsku živu emociju.

Dovoljno je priznati samo neke od prednosti audio knjiga da bismo postali navijači njihove primjene:

- Čin čitanja kod audio knjiga jest čin slušanja, a slušanje je esencijalna vrijednost u odgajanju karaktera.

- Za vrijeme slušanja određenog teksta dijete ima slobodu situiranja u prostoru, bira način opuštanja tijela. Može ležati, slagati kocke, slikati i istovremeno uživati u sadržaju onoga što sluša. Nismo svi isti. Komocija tjelesne slobode dopušta nam da budemo ono što jesmo za vrijeme slušanja, a to sigurno doprinosi kvaliteti percepcije.

- Uvijek će biti lektirnih naslova čija sintaksa nije jednostavna za čitanje i razumijevanje. Prošla i sadašnja vremena razlikuju se u jezičnom izražavanju. Slušanje i višeslojne performanse glasa pomažu na više razina. Emocija glasa oplemenjuje i rasterećuje arhaičnu sintaksu, a time današnjem djetetu omogućuje jasniji i dublji doživljaj djela.

- Prednost audio knjiga je i funkcionalnost slušanja u raznovrsnim situacijama koje su slušaču prikladne.

Funkcionalnost audio knjiga ponekad može biti od koristi i kad roditelj, odgojitelj ili učitelj na nenametljiv način implementira audio sadržaj u neki neformalni kontekst tako da dijete nema osjećaj da se radi o „nekom učenju“.

- Djeci s disleksijom čitanje je često mučno, teško savladivo, a nekima od njih nažalost i nepremostivo. Osjećaju neuspjeh i zamor. Škola ih frustrira. Nezadovoljni su sa sobom jer su drukčiji. Doživljavaju nepravde i poniženja. Pritom, disleksija je jedinstven put učenja i spoznavanja pa čak je i dar. Velik je broj genijalaca s disleksijom popravio ovaj svijet na bolje. Audio knjige takvoj djeci omogućuju predah od zamora čina čitanja i pomaže im oplemeniti odrastanje u spoznajnoj, duhovnoj i kulturnoj dimenziji.

- Audio knjige dragocjene su za svu djecu koja imaju bilo koju vrstu poteškoće, bilo da se radi o djeci sa posebnim potrebama, djeci koja imaju individualizirani nastavni program, slabovidnoj, hiperaktivnoj ili djeci koja imaju bilo koji problemski otpor prema čitanju, učenju, spoznavanju.

- Odgovorni smo i nemamo pravo reći da nismo znali ili mogli, takvu djecu dužni smo posebno nježno odgajati i poučavati.

- Audio knjige nam u toj skrbi pružaju jednostavnu, laganu i neprocjenjivu pomoć i podršku.

Sonja Zubović, književnica

(s dugogodišnjim iskustvom u radu s djecom i knjigama)

——————————————————————–

Sonja Zubović, književnica, rođena je u Zagrebu 1962. godine.  Do završetka studija odrastala i živjela u Jastrebarskom. Diplomirala 1978. godine jugoslavenske jezike i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu;
Bibliografija:
- 1997. «Kako se gleda abeceda» lektira za 1. razred osnovne škole; jedina knjiga u lektiri koju su ilustrirala djeca; iste godine dobila je zapažene pohvale u Bruxellesu na konferenciji o čitanju (sedam izdanja, Mozaik knjiga);
- 1997. «Sol na koži» zbirka pjesama za odrasle (Meandar);
- autorstvo većeg broja uglazbljenih tekstova za djecu, mnogi su postigli uspjeh na dječjim festivalima, a najznačajniji je 1998. godine nominacija za Porina u kategoriji najbolji album za djecu CD „Kad bi mene pitali“
- 1999. «Vjetrosvijet» ilustrirana pripovijetka za djecu (UPI-2m)
- 2000. radio drama napetica «Iza svakog uspješnog muškarca stoji muškarac»;
- 2001. «Priče poučnice» četiri ilustrirane pripovijetke za djecu (Naša djeca);  jedna od tri najčitanije knjige u narodnoj knjižnici u Vukovaru;  jedna od najčitanijih knjiga na dječjim odjelima narodnih knjižnica – tiskana u 1000 primjeraka i rasprodana iste godine
- 2001. «Prodavač vremena» - roman za djecu (Mozaik knjiga)
- 2002. «Mjesečeve suze» – ilustrirana pripovijetka za djecu (Mozaik knjiga)
- 2003. «Najljepša stonoga sunčanih vrtova» – ilustrirana pripovijetka za djecu (Mozaik); od 2007. uvrštena u ICDL. org. – međunarodnu digitalnu dječju knjižnicu u Washingthonu, USA) predstavlja Hrvatsku
- 2006. «Dobri zmaj Zumi» ilustrirana pripovijetka za djecu (Kašmir promet), a 2007. godine prevedena je i objavljena u Sloveniji – „Prijazni zmajček Zumi“
- od 2007. član je Društva hrvatskih književnika
- poezija za odrasle zastupljena u časopisu “Quorum” – pjesnici devedesetih u RH, te u časopisu „Republika“ (br. 2, veljača 2009.)
- 2009. zbirka pjesama za djecu nižih razreda
„Pjesme iz prirode i društva“ (Mozaik knjiga)
- kontinuirano surađuje u dječjim časopisima „Radost“ i „Prvi izbor“;

AUDIO KNJIGE – poklon odlikašima

Poštovani profesori, ravnatelji i suradnici,

na kraju smo još jedne školske godine. Godine koja je svakom ponaosob donijela nova iskustva, znanja i rezultate. I ove godine ispratit ćete jednu generaciju djece u novi život koju ste upravo vi podučavali, odgajali i samim time ostavili pečat u njihovom odrastanju. To je najzahtjevniji, najteži, ali i najljepši posao.

Hvala vam.

Hvala u ime svih onih koji rade s djecom ili rade za djecu.

*  *  *

Naše iskustvo u radu s djecom je neprocjenjivo. Interaktivno smo učili jedni od drugih i zadnjih godina ostvarili poučna i šaljiva druženja na našim slušaonicama. Shvatili smo da djeca koja još uvijek u nama žive trebaju s vremena na vrijeme izaći izvan okvira zadanih formi. I to samo zato da ne zaboravimo da život je i može biti jednostavniji, samo ako ga koji put pogledamo dječjim očima.

Svaki trud treba biti nagrađen. Djeca koja završavaju osnovnu školu idu u susret životu i raznolikim odlukama. Potrebno je da se sjete, s vremena na vrijeme, na doba kad su bili bezbrižni i podržavani. Potrebno je da ponesu uspomenu iz škole u kojoj su stjecali prva znanja, prve obaveze i prve uspjehe.

I Biblioteka Medus želi sudjelovati u nagrađivanju odlikaša u vašoj školi i stoga smo pripremili dvije knjige koje simboliziraju mudrost, ljepotu, ljubav i nevinost. To su audio izdanja: «Mali princ», Antoine de Saint-Exupery i «Alica u zemlji čudesa» Lewisa Carrolla. I jedna i druga knjiga pozivaju na putovanje, na istraživanje i prijateljstvo. Smatramo da će vaša odluka da uspješnim učenicima poklonite upravo ova izdanja biti ispravna jer je glas koji prenosi poruku na audio knjigama hvale vrijedan suputnik i oslonac u životu koji predstoji.

Dostavite nam broj knjiga koje želite naručiti za darove, a Biblioteka Medus vam izlazi u susret s 30% popusta i knjigom na poklon po izboru za školsku knjižnicu. Narudžbe pošaljite na mail: biblioteka@medus.hr s količinom izdanja, adresom dopreme i OIB-om škole. Za sve dodatne informacije nazovite 091/590-5800.

Tatjana Kadoić Grmuša

Glas u svakodnevnom životu

——————————————————————————————————————-

Kad razmišljamo o glasu, što prvo pomislimo?

Je li to “ono” što s radio stanice govori vijesti i vremensku prognozu?
Ili “ono” u telefonskoj slušalici što nas bodri da ostajemo na liniji i upućuje nas na interne brojeve?
Vezujemo li glas samo za vokale popularnih bendova ili klapa?

Da li ikad razmišljamo o glasu kao takvom?

Da li i Vi odjednom postajete nervozni kad netko ne pročisti grlo već promuklim, isprekidanim i zakašljalim glasom nastavlja priču?

Što je zapravo glas?

  • Glas je najmanja raspoznatljiva govorna jedinica kojom razlikujemo značenje riječi.
  • Glas je najmanji odsječak govora koji se može ponavljati i zamjenjivati.
  • Osnovna je podjela glasova: prema načinu tvorbe, prema mjestu tvorbe i prema zvučnosti.
  • Od glasova nastaju riječi.

Eto.To je definicija glasa.

No, što je zapravo glas u našem svakodnevnom životu?
Jesmo li ga ikad analizirali, svjesno prihvatili i odlučili poslušati ga?

Sjetimo se neke BBC-jeve dokumentarne emisije. I sjetimo se komentara koji uz njih ide. I još bolje – sjetimo se komentatora.  Njegova glasa. Bio to Miljenko Kokot, Željko Tomac ili netko treći – jedno je sigurno. Svojim glasom definitivno upotpunjuju doživljaj. Razmišljala sam: zašto nije cijela emisija pod titlovima? Zašto su se odlučili upravo za ovakvu kombinaciju?
Pa upravo iz razloga što je sadržaj emisije podjednako poučan i važan da nam glas pomaže osjetiti sadržaj životnim, pravim. Koliko god njihove emisije bile snimane vrhunskom tehnikom, njihove fotografije besprijekorne, teme koje obrađuju uvijek zanimljive i dobro obrađene – završni štih prepustili su upravo glasu.
Glasu kojem vjerujemo i koji nas vodi kroz nove sadržaje i zanimljivosti.

Knjige u produkciji Biblioteke Medus većinom su lektirna štiva. Za mlađe učenike čitanje je zasigurno potreba, izazov i najljepši način učenja čitanja. Za neke starije učenike lektira je prestala biti način stjecanja opće kulture, prepuštanja mašti i užitak sam po sebi.

No, kad su jednom svladali čitanje – na glas sricajući slogove – bilo bi im zgodno (a i potrebno) ponuditi integralne verzije teksta interpretativno pročitane, pravilno naglašene i diskretno prošarane efektima koji boje atmosferu književnog djela.

Zašto im to ponuditi?

Iz jednostavnog razloga:  da shvate ljepotu vlastitog jezika i da nauče svjesno slušati.

Tatjana Kadoić Grmuša

književna producentica

Play

Glas kao odgojna metoda

U prenatalnoj fazi preporuča se majkama razgovarati s djetetom. Po rođenju – djeca najprije razlikuju, a potom i prepoznaju roditelje po njihovu glasu. Glas je vibracija koja direktno utječe na emocije, a emocija (dolazi od latinskog motore) označava pokret, odnosno kretanje. Kao i većina stvari i emocije je potrebno iskusiti da bi se jednostavno, a ipak precizno moglo o njima razgovarati, uvidjeti njihove pozitivne aspekte i, s druge strane, njihovu razornu moć.

Zašto je to bitno?

Emocije navode određene nagone na djelovanje. Nepravilno izražavanje emocija – bilo da se radi o potiskivanju ili pretjeranom emotivnom reagiranju – upućuje nas da se radi o ljudima nerazvijene emocionalne inteligencije, a psihološka istraživanja su pokazala da su djeca koja su savladala vještine emocionalne inteligencije uspješnija, samopouzdanija i vedrija.

U obrazovanju svakog djeteta glas ima značajnu odgojnu ulogu:

- glas im donosi pojašnjenje gradiva kojeg moraju svladati,
- intonacija ih ispravlja u ponašanju,
- glasom ih se motivira,
- glasom im se razvija kultura slušanja,

Svatko od nas je bar jednom bio u prilici da je «morao» disciplinirano odslušati neko duže izlaganje, a da se već nakon pet minuta htio kriomice izvući iz prostorije. Previše tiho, suviše glasno, neuvjerljivo, nepripremljeno i nepovezano izlaganje – uspijevalo je pokvariti temu koju bismo i te kako rado odslušali da su nam je znali ispričati.

Svatko od nas je bar jednom bio u prilici odslušati dobro recitiranu pjesmu.

I svatko od nas poznaje nekog vic-majstora. Možda vicevi kojima se smijemo i nisu toliko smiješni, ali kad ga taj i taj priča, smijemo se do suza.

U svakom od ovih primjera temelj je glas i interpretacija.

Po glasu znamo da li je čovjek u strahu, pravi li se važan, je li tužan, je li siguran u ono što govori… da li je ljut ili pospan… je li naučio gradivo ili mu šapću…

I po čitanju svaki je od ovih primjera u nama pobudio neku emociju.

Audio knjige Biblioteke Medus čitaju se interpretativno prenoseći emocije glavnih likova i atmosferu književnog djela.
Pomažu djeci da ih nijansiraju i prepoznaju kod sebe.
Poznavajući svoj emotivni potencijal djeca prestaju biti zbunjena ili preplašena.
Uspiju li samokontrolirati svoje emocije i motivirati se postat će veseliji i opušteniji.

Pravilnim izgovorom i naglašavanjem riječi prenosi se jasna poruka i sadržaj teksta. Sadržaj kojem je osnovna svrha poučiti nas, izvjestiti ili zabaviti. Procjenit ćemo ga na temelju emocija koje je u nas dotaknuo.

Zato je audio knjiga idealan spoj kulturnog, obrazovnog i emotivnog sadržaja.

*  *  *

Kliknite na  slušaonicu audio knjiga Biblioteke Medus.

*  *  *

Predavanje u OŠ Trpanj

Proljeće. Ptičice. Nova sezona. Miris ružmarina i kadulje. I gostovanje u Osnovnoj školi u Trpnju, na Pelješcu. Dobili smo poziv od gospodina Ferrija, ravnatelja škole Trpanj, da održimo predavanje o audio knjigama. I tako se mi uputismo iz Orebića do Trpnja.

Svaki put na predavanje je jedinstven. Nikad se ne zna kako će publika reagirati i na koji način će primiti poruku o audio knjigama. Naše iskustvo u preko 50 radionica diljem Hrvatske je pokazalo da je interes uvijek velik. A sve ostalo je nepoznato do samog kraja.

I tako Tatjana i ja došli u školu i ostali smo zapanjeni njenom ljepotom, starinom i ponajviše susretljivim djelatnicima škole. Jako nas je ugodno iznenadila izjava ravnatelja Josipa Ferrija da je Trpanj domaćin Lidranu za područje Dubrovačkog primorja. Umjetnički radovi na zidovima, duh starine i učenici koji su čini se nestrpljivo čekali predavanje…sve je to jako ugodno vidjeti na prvom službenom susretu.

Predavanje je počelo u sportskoj dvorani u 12.30 sa sjajnim ozvučenjem i kompletnom multimedijalnom podrškom. Kad je sve tako pripremljeno, tada je lako održati predavanje. Učenika je bilo oko 40, većinom stariji razredi koji su bili publika za poželjeti. Prezentaciju možete vidjeti ovdje. Interesantno je vidjeti mlade ljude kako sudjeluju u diskusiji o novim trendovima, a još je zanimljivije vidjeti kakav je doživljaj književnosti u alternativnim oblicima.

Na kraju predavanja koje je trajalo 50 minuta održana je slušaonica ZIBE. Slušatelji su bili zadovoljni i jako im se svidjelo čuti rađanje jedne zvijezde.

Nama je bilo sjajno, lijepo smo se osjećali i smatramo da smo napravili još jedan mali korak u nakladi Audio knjiga u Hrvatskoj. Zahvljujemo Trpnju, ravnatelju škole i svim djelatnicima. I posebna zahvala učenicima, dragoj djeci koji su bili publika za poželjeti. Od srca, pozdrav svima Vama iz Trpnja sa nekoliko fotografija…

Tatjana i Željko, MEDUSi

škola Trpanj učenici učenici 2

Tatjana kod ravnatelja trpanj luka-trpanj-peljesac