Iz velegradskog podzemlja

Iz velegradskog podzemlja

Vjenceslav Novak

iz velegradskog podzemljavp_label1


cijena: 90,00 kuna

_____________________________________________________

Poslušajte odlomak iz knjige:

Play

_____________________________________________________

Tekst čita: Dubravko Sidor

Naslovnica: Ana Kadoić

Tonski obrada i efekti: Nikolina Ćulum

Umnožavanje: SUZY d.o.o.

Produkcija: MEDUS BIRO d.o.o.

Trajanje: 38 minuta, 1 CD

Biografija pisca:

VJENCELAV NOVAK (Senj, 11. rujna 1859. – Zagreb, 20. rujna 1905.), hrvatski romanopisac, novelist i publicist.

Rođen je u doseljeničkoj češkoj obitelji, gdje je majka Senjanka iz doseljene bavarske obitelji. Bio je najugledniji pisac hrvatskog realizma, te su ga zvali hrvatskim Balzacom. Osnovnu i srednju školu je završio u Senju i Gospiću. Poslije završene preparandije u Zagrebu radi neko vrijeme kao učitelj u Senju.

U književnost ulazi 1881. godine pripovijetkom Maca. Napisao je sedam romana. Objavio je tridesetak pripovjedaka, a osim pripovjedne proze piše pjesme, feljtone, dramske pokušaje, recenzije, kritike i rasprave iz muzikologije i muzičke pedagogije.

U svom proznom stvaralaštvu (ponajprije kao pripovjedač) prikazivao je sve slojeve hrvatskog društva. Otkrivao je moralnu i psihološku stranu ljudskog života, bavio se psihologijom ljubavi, roditeljstva, braka. Ponirao je u dušu umjetnika i intelektualaca. Pretežito je slikao tragičnu stranu života, s naglašenom osjećajem za ljudske nevolje te mu se djela odlikuju humanošću i samilošću.

Novak želi obratiti pažnju da su Senjani uvijek branili svoju domovinu, te je za te bitke trebalo mnogo hrabrosti i želje za pobjedom, da se uspiju oduprijeti svim velikim silama. Citat. “U stara vremena stalno se ratovalo, sad s Turcima, sad s Mlečanima, a Senjani su bili junaci na glasu.”

Imao je brojnu obitelj, bolovao od tuberkuloze, borio se s neimaštinom, te se može reći da je u tom segmentu bio sasvim prosječan pisac tog doba. Bio je romanopisac, pripovjedač, kritičar i prevoditelj, te je stvarao sve do 1905. godine. Započeo je romantičnom pripovijetkom, a završio je kao pisac moderne psihološke proze s okultnim motivima.

Pripovjetka IZ VELEGRADSKOG PODZEMLJA:

Mika je siromašan pilar koji sa svojim prijateljem Jankićem pili i cijepa drva ljudima za zimu. Posao je nestalan i često nemaju ni groša. Hvataju se svakakvih poslova u borbi za preživljavanje. Nažalost novac često potroše pijući u krčmi i dolaze kući pijani bez prebijene pare. U takvom stanju, ne znajući što radi, Mika je premlatio svoju mezimicu Evicu i ona od posljedica batina umire. Očajan je i luta uokola nemajući snage da se vrati kući. Spašava ga žena koja je ispričala liječniku da je Evica pala sa stepenica noseći drva.

Iz razgovora Mike i Jankića spoznaje se sva bijeda i siromaštvo ljudi koji su živjeli u novonastalim gradskim četvrtima, bez struje, vode i kanalizacije, ljudi koji su živjeli na rubu egzistencije, ljudi koji su u svom beznađu i očaju upadali u pakao alkoholizma, nasilja, a nerijetko i zločina…

LEKTIRA za osnovnu i srednju školu…

U glib

U glib

Vjenceslav Novak

glib naslovnica glib_label


cijena: 100,00 kuna

___________________________________________________

Poslušajte odlomak iz knjige:

Play

___________________________________________________

Tekst čita: Dubravko Sidor

Naslovnica: Ana Kadoić

Tonski obrada i efekti: Nikolina Ćulum

Umnožavanje: SUZY d.o.o.

Produkcija: MEDUS BIRO d.o.o.

Trajanje: 78 minuta, 1 CD

Biografija pisca:

VJENCELAV NOVAK (Senj, 11. rujna 1859. – Zagreb, 20. rujna 1905.), hrvatski romanopisac, novelist i publicist.

Rođen je u doseljeničkoj češkoj obitelji, gdje je majka Senjanka iz doseljene bavarske obitelji. Bio je najugledniji pisac hrvatskog realizma, te su ga zvali hrvatskim Balzacom. Osnovnu i srednju školu je završio u Senju i Gospiću. Poslije završene preparandije u Zagrebu radi neko vrijeme kao učitelj u Senju.

U književnost ulazi 1881. godine pripovijetkom Maca. Napisao je sedam romana. Objavio je tridesetak pripovjedaka, a osim pripovjedne proze piše pjesme, feljtone, dramske pokušaje, recenzije, kritike i rasprave iz muzikologije i muzičke pedagogije.
U svom proznom stvaralaštvu (ponajprije kao pripovjedač) prikazivao je sve slojeve hrvatskog društva. Otkrivao je moralnu i psihološku stranu ljudskog života, bavio se psihologijom ljubavi, roditeljstva, braka. Ponirao je u dušu umjetnika i intelektualaca. Pretežito je slikao tragičnu stranu života, s naglašenom osjećajem za ljudske nevolje te mu se djela odlikuju humanošću i samilošću.

Novak želi obratiti pažnju da su Senjani uvijek branili svoju domovinu, te je za te bitke trebalo mnogo hrabrosti i želje za pobjedom, da se uspiju oduprijeti svim velikim silama. Citat. “U stara vremena stalno se ratovalo, sad s Turcima, sad s Mlečanima, a Senjani su bili junaci na glasu.”

Imao je brojnu obitelj, bolovao od tuberkuloze, borio se s neimaštinom, te se može reći da je u tom segmentu bio sasvim prosječan pisac tog doba. Bio je romanopisac, pripovjedač, kritičar i prevoditelj, te je stvarao sve do 1905. godine. Započeo je romantičnom pripovijetkom, a završio je kao pisac moderne psihološke proze s okultnim motivima.

Pripovjetka U GLIB:

U ovoj noveli prikazana je jedna društvena nepravda koja se desila Jakovu Kosoviću, jednome od pet sinova siromašne Ličke obitelji. Unatoč svom lošem socijalnom položaju i materijalnom stanju, nije dobio stipendiju koja bi mu osigurala boravak u Zagrebu i mogućnost da pohađa juridički fakultet. Naime, stipendiju je dobio njegov bliski prijatelj, Artur Kranjčić. On je bio sin jedne mnogo uglednije i bogatije obitelji nego Jakovova, te mu ta stipendija ustvari nije trebala, već mu osigurala luksuzan život.

Pametni i bistri Jakov pokušava se snaći u novoj okolini bez većeg dohotka, ne bi li opstao na fakultetu. Upoznaje Jerka Pavlinovića i kod njega nalazi jeftin smještaj. Njih dvoje su se sprijateljili te iz dana u dan vjećali o “rupama” hrvatskog zakona i mnogim drugim nepravdama uz njegovu. Jednom prilikom je Artur došao posjetiti svoga staroga prijatelja, međutim naišao je na Jerkakoji se ispunio bijesom kada je ugledao Artura. Bio je veoma ljut na mladoga Kranjčića što se okoristio stipendijom za siromašne, dok njegov prijatelj Jakov čak i gladuje ne bi li mogao ostati studirati u Zagrebu.. Ipak, Jakov oprašta Arturu shvaćajući da on nije kriv. Potom Artur ide u svoju iznajmljenu kuću i tu piše pismo ocu u kojem navodi da osjeća krivnju i grižnju savjesti zbog primanja financijske pomoći koja nije namijenjena njemu već siromašnima te izražava želju za odricanje stipendije. U odgovoru mu otac odbija taj zahtjev i navodi kako postoje mnogo bogatije i poznatije obitelji koje uživaju u tuđim stvarima. Traži od sina da se opameti jer da je život “škola koju još nije učio”.

LEKTIRA za osnovnu školu…


Đuka Begović

Đuka Begović

Ivan Kozarac

djuka-begovic-omot djuka-begovic-cd1

Cijena: 120,00 kuna

_________________________________________________

Poslušajte odlomke iz knjige:

Play

Play

_________________________________________________

Bilješka o piscu:

IVAN KOZARAC (08.02.1885. Vinkovci -16.11.1910. Vinkovci) Sudionik hrvatske moderne, pjesnik, pripovjedač i romanopisac.

Potekao je iz siromašne seljačke obitelji zbog čega je njegovo školovanje bilo vrlo kratko. Upisuje se u gimnaziju, završava samo dva razreda i – kao trinaestogodišnjak, želeći izbjeći obiteljsko siromaštvo – zapošljava se kao pisarski vježbenik u Kotarskom sudu u Vinkovcima. Ivan Kozarac u hrvatskoj književnosti djeluje samo četiri godine. Bio je izraziti pripovjedač sela i života Šokadije. Reagira na sve društvene pojave u životu Slavonskog sela u doba nestanka Vojne krajine kad se u Slavoniji snažno rasplamsavala želja za slobodom. Najistaknutiji motivi njegovog stvaralaštva bili su ljubav i sloboda. Za života je objavio samo knjigu pripovijedaka «Slavonska krv», 1906. godine, a ostale knjige su mu bile izdane tek nakon njegove smrti, 1911. godine – «Izabrane pripovijetke», «Đuka Begović», «Pjesme». U njima o psihološkim problemima daje širu društvenu utemeljenost i svoje likove promatra kao izdanke procesa nepovratnog propadanja slavonskog sela.

Roman Đuka Begović predstavlja vrhunac Ivanovog pripovijedanja. Prepun je slavonizama i tuđica. Osjeća se i utjecaj «vojničkog rječnika» . Tu je Kozarac postigao ispreplitanje govornog jezika s jezikom i ritmom slavonskog bećarca. On opisuje tradicije u Slavoniji te roman možemo usporediti s dokumentom. Kozarac gradi kroniku slavonskog života svojega doba i sudbinu pojedinca svjesnog razorne neponovljivosti života kojoj se predaje do samouništenja. Pripovijedajući specifičnu slavonsku čulnost i iskreno priznavajući svoje strasti i bolove za promašenim, Ivan je u hrvatskoj prozi stvorio junaka koji svojim osobinama nadrasta usko regionalan tip. Đuka Begović doživio je i kazališno uprizorenje. Veliku zaslugu za tiskanje njegovih djela ima Dragutin Tadijanović. Zbog svog iznimnog pripovjedačkog talenta i zanimanja za likove, zaslužio je jedno od najznačajnijih mjesta među prozaicima svojeg vremena.

Umro je od sušice 16. studenoga 1910. u Vinkovcima, u podneblju iz kojega je izviralo njegovo cjelokupno nadahnuće.

CD1 ukupno 64,11

CD2 ukupno 65,38

CD3 ukupno 66,14

CD4 ukupno 75,34

Đuku Begovića čita: DUBRAVKO SIDOR, www.svarog.hr
Nakladnik: MEDUS BIRO d.o.o. Zagreb
Uredila: Tatjana Kadoić Grmuša
Ilustrirala: Ana Kadoić
Tonska obrada: Nikolina Ćulum
Duplikacija: SUZY d.o.o. Zagreb
Izdanje sadrži 4 audio CD-a ukupnog trajanja 273 min.
(P) i (C) 2009. Sva prava pridržana.

ISBN:978-953-7227-21-0

Lektira!!

Cijena: 120,00 kuna

Smrt Smail-Age Čengića

Smrt Smail-Age Čengića

Ivan Mažuranić

aga-omotaga-cd


Cijena: 90,00 kuna

______________________________________________________

Poslušajte odlomak iz knjige:

Play

______________________________________________________

Bilješka o piscu:

IVAN MAŽURANIĆ (Novi Vinodolski, 11.08.1814. god – Zagreb, 04.08.1890. god.)
- Hrvatski pjesnik, jezikoslovac i političar (prvi ban pučanin)

Najznačajnija je kreativna ličnost Hrvatskog narodnog preporoda. Potječe iz težačke obitelji koja se u Hrvatsko Primorje preselila iz južnih krajeva u doba uskočkih ratova. Odgojen je u patrijarhalnoj obitelji. Osnovnu školu pohađao je u Novom Vinodolskom, gimnaziju u Rijeci, studirao je pravo i filozofiju u Zagrebu i mađarskom Szombathelyu. Po svršetku studija radio kao gimnazijski profesor, potom kao odvjetnik u Karlovcu. U vremenu od 1841. do 1848. službenik je u gradskom vijeću Karlovca. Za vrijeme revolucionarnog razdoblja 1848. – 1849. narodni je zastupnik i perovođa Hrvatskog sabora, te glavni redaktor saborskih zaključaka i zakona. Godine 1850. imenovan je vrhovnim državnim odvjetnikom.

Deset godina kasnije (1860.) imenovan je predsjednikom Hrvatskog dvorskog dikasterija. Predsjednik je Matice ilirske 1858.-1872. godine. Godine 1861. postaje prvim hrvatskim kancelarom i na toj dužnosti ostaje sve do 1865. godine. Predsjednik Hrvatskog sabora postaje 1871. godine i tu dužnost obavlja sve do 1873. godine kada postaje prvi hrvatski ban pučanin. Za njegova banovanja provedena je reforma pravosuđa, političke uprave i školstva, a 1874. godine osnovano je Sveučilište u Zagrebu, prvo u Južnih Slavena. Na banskoj dužnosti ostaje do 1880. godine. Nakon napuštanja banske dužnosti napušta i svaku političku aktivnost i živi povučeno baveći se matematikom i astronomijom. Pjesme je Ivan Mažuranić počeo pisati još kao srednjoškolac u Rijeci. U vremenskom razdoblju od 1835. pa sve do 1841. godine bio je suradnik Gajeve Danice. Godine 1844. dopunio je Gundulićevo djelo Osman (XIV. i XV. pjevanje), a 1846. godine objavio je svoje najveće i najznačajnije djelo – ep Smrt Smail-age Čengića. Tim djelom, u kojem su spretno prevladani klasični i dubrovački utjecaji kao i utjecaj narodne poezije, Mažuranić je stvorio klasičan junački ep.

Bavio se i leksikografskim radom i zajedno s Jakobom Užarevićem izdao Njemačko-ilirski slovar (1842. godine), a s bratom Antunom napisao opsežan Rječnik Gundulićeva Osmana. Pjesnički rad Ivana Mažuranića nije zahvaćen protuslovljima njegova držanja u politici: svjestan da je njegova političko-činovnička praksa nespojiva s pozivom pjesnika Mažuranić je definitivno prestao pisati. Preminuo je 4. kolovoza. 1890. godine u Zagrebu. Danas se njegov lik nalazi na novčanici od 100 Kuna, a mnoge ulice, trgovi i škole u Hrvatskoj nose njegovo ime.

1. AGOVANJE 6,17
2. NOĆNIK 4,32
3. ČETA 14,42
4. HARAČ 31,55
5. KOB 2,21
_________________________________
Ukupno trajanje 59,48

SMRT SMAIL-AGE ČENGIĆA čita: DUBRAVKO SIDOR, www.svarog.hr
Nakladnik: MEDUS BIRO d.o.o. Zagreb
Uredila: Tatjana Kadoić Grmuša
Ilustrirala: Ana Kadoić
Tonska obrada: Nikolina Ćulum
Duplikacija: SUZY d.o.o. Zagreb
Izdanje sadrži 1 audio CD ukupnog trajanja 59,48 min.
(P) i (C) 2009. Sva prava pridržana.

ISBN:978-953-7227-20-3

Lektira !!!

Cijena: 90,00 kuna

Poštarska bajka

Poštarska bajka

KAREL ČAPEK

(prijevod P. Jirsak)

postarska-omot postar-cd1

Cijena: 80,00 kuna

_________________________________________________

Poslušajte odlomak iz knjige:

Play

_________________________________________________

Bilješka o piscu:

KAREL ČAPEK (Male Svatonjovice, 09.01.1890. god. – Prag, 25.12.1938.god). Najznačajniji je prozaik između dva svjetska rata i najpoznatiji češki pisac izvan granica Češke.Školovao se u Brnu, Pragu, Berlinu i Parizu. Bio je doktor filozofije, novinar i pisac. Prve književne radove pisao je i objavljivao zajedno s bratom Josefom. Samostalno je pisao priče, romane, drame, putopise, eseje, kozerije i feljtone. Svjetsku slavu postigao je dramom »R. U. R.« (Rossums Universal Robots, 1920.) kojom je uveo riječ robot i započeo niz utopističkih djela posvećenih problemu opasnosti od naglog razvitka tehničke civilizacije: »Tvornica Apsolutnoga«, »Krakatit« i »Rat daždevnjaka«. Tim se djelima nametnuo kao tvorac moderne znanstveno-fantastične književnosti. Bajke je počeo pisati za vrijeme Prvoga svjetskog rata, crpeći građu za njih iz narodnih predaja svoga rodnog kraja. Napisao je jedanaest priča kojima se svrstao u osnivače moderne bajke. Za djecu je još napisao i knjigu »Dašenjka ili Život šteneta«, prema kojem je snimljen i crtani film, a s bratom Josefom dvije knjige: »Pripovijetke o psiću i mačkici« i »Dobro se svršilo ili debeli djedica, razbojnici i detektiv«. Njegova najpoznatija bajka za djecu jest upravo »Poštarska bajka«.

Bilješka o prevoditelju:

PREDRAG JIRSAK – rođen je 1941. g. u Osijeku. Hrvatski je književnik i prevoditelj. Sin Mirka Jirsaka. Osnovnu školu pohađao je u Petrinji i Osijeku, gimnaziju u Osijeku i Zagrebu (maturirao 1959.). Studirao je medicinu i političke znanosti u Zagrebu, a filologiju u Zagrebu i Pragu (diplomirao je 1965. komparativnu književnost i engleski na Filozofskome fakultetu u Zagrebu). Bavio se novinarstvom (Vjesnik, Privredni vjesnik, Telegram), bio je lektorom hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Pragu (1967.–1969.), a od 1969. do 2006. predavao je češku književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Suurednikom je i suradnikom časopisa Umjetnost riječi (od 1976.). Od srednjoškolskih dana objavljuje u periodici poeziju i prozu (Polet, Ogledi, Forum, Republika i dr.), te književnoznanstvene studije i članke. Suradnik je Hrvatske enciklopedije (natuknice iz češke književnosti). Prevodi s češkog i engleskog jezika (prozu, poeziju, znanstveno-popularna djela te književna djela za djecu i mladež). Član je Društva hrvatskih književnika, Hrvatskog centra PEN-a te Društva hrvatskih književnih prevodilaca. Dobitnik je Nagrade Društva hrvatskih književnih prevodilaca za prijevod knjige Josef Škvorecký: Jedna Dvořakova ljubav, 2000. godine. Važnije knjige: Mjesečeva djeca (roman za mladež), Zagreb 1958., Karavana savršenih (roman), Zagreb 1964., Lov na vepra (pjesme), Zagreb 1986.

1. POGLAVLJE 6,52
2. POGLAVLJE 7,33
3. POGLAVLJE 7,41
4. POGLAVLJE 8,13
5. POGLAVLJE 7,24
_______________________
Ukupno trajanje 37,44

Poštarsku bajku kazuje: DUBRAVKO SIDOR, www.svarog.hr

Preveo: Predrag Jirsak

Nakladnik: MEDUS BIRO d.o.o. Zagreb
Uredila: Tatjana Kadoić Grmuša
Ilustrirala: Ana Kadoić
Tonska obrada: Nikolina Ćulum
Duplikacija: SUZY d.o.o. Zagreb
Izdanje sadrži 1 audio CD ukupnog trajanja 37,44 min.
(P) i (C) 2009. Sva prava pridržana.

Lektira za osnovnu školu!!

Cijena: 80,00 kuna

ISBN:978-953-7227-19-7

Alica u zemlji čudesa

Alica u zemlji čudesa

Lewis Carroll

alisa1 alisa2

alisa-labelcijena: 110,00 kuna

____________________________________________

Prijevod: Luko Paljetak

Tekst čita: Dubravko Sidor

Naslovnica: Ana Kadoić

Tonski obradio: Studio A.V.I.D.

Umnožavanje: SUZY d.o.o.

Produkcija: MEDUS BIRO d.o.o.

Trajanje: 178 minuta, 3 CD-a

Biografija prevoditelja:

LUKO PALJETAK rođen je 1943. u Dubrovniku. Završio je Učiteljsku školu 1962. u Dubrovniku a Filozofski fakultet (hrvatski jezik i književnost te engleski jezik i književnost) 1968. u Zadru. U Zagrebu je postigao doktorat iz filologije. Nakon studija bio je redatelj i dramaturg Zadarskog kazališta lutaka, a od 1972. do 1978. asistent na Filozofskom fakultetu u Zadru i jedan od urednika “Zadarske revije”. Potom djeluje u Dubrov-niku, tajnik je i urednik časopisa “Dubrovnik”. Objavio je niz dramskih djela, brojne zbirke pjesama, knjige feljtona, znanstvene studije, a istaknut je i autorov bogati prevodilački rad s engleskog, francuskog i slovenskog. Godine 1982. primio je za prijevod Prešernove poezije “Župančićevu listinu” i Orden Republike s brončanim vijencem, godine 1984. dobio je nagradu “Vladimir Nazor” za književnost, nagradu “Tin Ujević” 1989., “Goranov vijenac” 1995., godišnju nagradu HAZU 1996. lste godine primio je Orden reda Danice hrvatske s likom “Marka Marulića” i ovjenčan je “Maslinovim vjencem” u Selcima na Braču, na manifestaciji Croatia Rediviva. Član je Društva hrvatskih književnika, Udruženja hrvatskih književnih prevodilaca, UNIMA-e, Dramskih umjetnika Hrvatske i PEN-a, te redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

INTEGRALNA VERZIJA

Kratki sadržaj:

Jednog dana Alisa je vidjela bijelog zeca. Bio joj je čudan zato jer je bio obučen. Pošla je za njim u zečju rupu. Kada je ušla u rupu počela je padati, dugo padati. Kada je pala našla se u nekom hodniku. Opet je vidjela onog zeca koji je ušao u jedan lijepi vrt. Alisa je htjela ući unutra, no bila je prevelika. Na jednom stoliću u bočici bio je napitak, i pisalo je da ga popije. Kada ga je popila smanjila se, ali su vrata bila zaključana. Na kraju je ipak nekako ušla u vrt. Tamo je sa kraljicom igrala poker. Jednog dana netko je na dvoru ukrao kolače, pa je bilo suđenje. Na suđenju je Alisa počela rasti. Odjednom se probudila i bila je doma. Shvatila je da je to sve bio san. Divan san. San je prepričala sestri. Kasnije je otišla večerati i spavati.

LEKTIRA za osnovnu školu…

cijena: 110,00 kuna