Higijena glasa
Profesori, učitelji i odgajatelji, uz pjevače, glumce, spikere, predavače, svećenike, sportske trenere, turističke vodiče i voditelje, spadaju u čak trećinu radno aktivne populacije modernog društva kojoj je glas primarno sredstvo rada.
Poznato je da su nastavnici gotovo najčešći pacijenti s poremećajima glasa. Prvi simptomi problema s glasom su nadraženost grla i potreba za kašljanjem, osjećaj boli u grlu, promuklost, umor glasa ili njegov potpuni gubitak.
Kao kategorija, profesori, učitelji i odgajatelji spadaju u profesionalne govornike, kojima poremećaj glasa može ograničavati primjereno obavljanje posla.
Zašto uopće dolazi do poremećaja glasa?
Uobičajena je podjela poremećaja glasa na:
- organski: alergije i infekcije gornjih dišnih putova, čvorići na glasnicama, polipi, itd.
- funkcionalni: pogrešna upotreba glasa (najčešće zbog brzog i plitkog udaha i brze potrošnje zraka u govoru),
- i kao zasebna kategorija navodi se vokalni zamor;
Objektivni znakovi vokalnog zamora su: promjena visine, glasnoće i boje glasa, promuklost, također i prebrzo trošenje zraka pri govoru.
Subjektivni simptomi su: umor i suhoća grla i ždrijela, bol laringalnog mišićja, osjećaj otečenosti grla, potreba za iskašljavanjem i sl. Promuklost kao čest simptom vokalnog zamora pojavljuje se u različitim stupnjevima i fluktuira, a osjetno se pogoršava i kulminira pri kraju dana.
Uzroci pojačanog naprezanja te stoga neadekvatne uporabe glasa su česta nadvikivanja s djecom, nedostatna akustika učionica, sjedenje u lošem položaju, naginjanje vrata radi držanja telefonske slušalice, pa čak i emocionalni stres, te nedovoljna educiranost o higijeni i pravilnoj uporabi glasa.
A uzroci slabosti, odnosno umora u glasu nastaju pogrešnom uporabom abdominalne i vratne muskulature te zbog predugog govorenja.
Ljepota i jedinstvenost ljudskog glasa cijeni se već stoljećima, no medicinski znanstvenici su počeli ozbiljno shvaćati rad i brigu o glasu tek kasnih 1970-ih i ranih 1980-ih godina. Danas se izučavanjem glasa bave znanstvene discipline: logopedija, fonijatrija, fonetika, akustika, psihologija, psihijatrija, vokalna pedagogija i dr. U razvijenijim zemljama sve se više razvija nova interdisciplinarna znanost o glasu – vokologija. Pored istraživanja glasa cilj je vokologije prevencija, dijagnostika i terapija poremećaja glasa.
Higijena glasa započinje uočavanjem faktora koji utječu na njegovu produkciju.
Preporuka je da se ukloni (smanji) sve što negativno utječe na glasnice:
- odmarajte glas (provedite sat-dva ne pričajući),
- izbjegavajte govorenje u buci,
- izbjegavajte zagušljive prostorije,
- izbjegavajte suviše hladna i vruća pića,
- češće dišite kroz nos,
- ako ste promukli – ne šapćite i ne zviždite,
- ukinite (smanjite) pušenje i alkohol,
- izbjegavajte mliječne proizvode prije spavanja,
- radite vokalne vježbe,
- uhvatite uredan ritam spavanja,
- rano i laganije večerajte
Ako niste sigurni da Vam je glas «samo» umoran, da ste ga «samo» zlorabili, kontaktirajte logopeda.
Vokalna higijena temelj je obrazovanja opernih pjevača i glumaca. Ostali profesionalni govornici prepušteni su sami sebi. Govorenje nekad može biti i zahtjevnije od pjevanja. Upravo vokalnom higijenom doći ćemo do kvalitetnijeg glasa i zaštititi ga od oštećenja i bolesti.
Tatjana Kadoić Grmuša, književna producentica
(izvor: dr. A. Frka i doc.dr.sc. M. Hađever)
Najave:
1. Za par dana – BIBLIOTEKA MEDUS – BLAGDANSKA PONUDA
2. (Tema idućeg članka: OSNOVNE OSOBINE GLASA)